Prvog januara 2020. godine, zabrana upotrebe plastičnog posuđa za jednokratnu upotrebu zvanično je implementirana u francuskom „Zakonu o energetskoj transformaciji radi promovisanja zelenog rasta“, čime je Francuska postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila upotrebu plastičnog posuđa za jednokratnu upotrebu.
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu se široko koriste i imaju nisku stopu recikliranja, što uzrokuje ozbiljno zagađenje i tla i morskog okoliša. Trenutno je "ograničenje plastike" postalo globalni konsenzus, a više zemalja i regija poduzelo je mjere u području ograničenja i zabrane plastike. Ovaj članak će vas provesti kroz politike i dostignuća zemalja širom svijeta u ograničavanju upotrebe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.
Evropska unija je 2015. godine izdala direktivu o ograničenju plastike, s ciljem smanjenja potrošnje plastičnih vrećica po osobi u zemljama EU na najviše 90 godišnje do kraja 2019. Do 2025. godine ovaj broj će se smanjiti na 40. Nakon što je direktiva izdata, sve države članice su krenule putem „ograničenja plastike“.
Evropski parlament je 2018. godine usvojio još jedan zakon o kontroli plastičnog otpada. Prema zakonu, počevši od 2021. godine, Evropska unija će u potpunosti zabraniti državama članicama korištenje 10 vrsta plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, kao što su lule za piće, posuđe i štapići za uši, koji će biti zamijenjeni papirom, slamkom ili tvrdom plastikom za višekratnu upotrebu. Plastične boce će se prikupljati odvojeno prema postojećem načinu recikliranja; Do 2025. godine, zemlje članice su dužne postići stopu recikliranja od 90% za plastične boce za jednokratnu upotrebu. Istovremeno, zakon također zahtijeva od proizvođača da preuzmu veću odgovornost za stanje svojih plastičnih proizvoda i ambalaže.
Britanska premijerka Theresa May najavila je da neće štedjeti napore kako bi uvela sveobuhvatnu zabranu plastičnih proizvoda. Pored uvođenja raznih poreza na plastične proizvode i povećanja istraživanja i razvoja alternativnih materijala, ona također planira eliminirati sav plastični otpad koji se može izbjeći, uključujući plastične vrećice, boce za pića, slamke i većinu vrećica za pakiranje hrane, do 2042. godine.
Afrika je jedna od regija s najvećom globalnom zabranom proizvodnje plastike. Brzi rast plastičnog otpada donio je ogromne ekološke, ekonomske i društvene probleme Africi, predstavljajući prijetnju zdravlju i sigurnosti ljudi.
Zaključno s junom 2019. godine, 34 od 55 afričkih zemalja donijele su relevantne zakone kojima se zabranjuje upotreba plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu ili se na njih uvode porezi.
Zbog epidemije, ovi gradovi su odgodili zabranu proizvodnje plastike
Južnoafrička Republika je uvela najstrožu "zabranu plastike", ali neki gradovi moraju obustaviti ili odgoditi primjenu zabrane plastike zbog porasta potražnje za plastičnim vrećicama tokom epidemije COVID-19.
Na primjer, gradonačelnik Bostona u Sjedinjenim Američkim Državama izdao je administrativnu naredbu kojom se sva mjesta privremeno izuzimaju od zabrane upotrebe plastičnih vrećica do 30. septembra. Boston je prvobitno u martu obustavio naknadu od 5 centi za svaku plastičnu i papirnu vrećicu kako bi pomogao stanovnicima i preduzećima da se nose s epidemijom. Iako je zabrana produžena do kraja septembra, grad kaže da je spreman da primijeni zabranu plastičnih vrećica od 1. oktobra.st
Vrijeme objave: 28. april 2023.
